Gramaža tkanine za parawing: zašto najlakša nije nužno najbolji izbor

Najlakša tkanina nije nužno najbolji izbor za parawing. Vrlo tanko platno bolje leti kad je krilo novo, osobito u slabom vjetru. No ono ima manje materijala u rezervi: s vremenom se premaz troši, tkanina se razvlači po dijagonali i profil se deformira. Krilo tada treba više vjetra za start. Platno od 30 g/m² stari sporije i dulje zadržava donju granicu jedrenja.

Već dvije sezone tržište parawinga juri za gramima. Platna se stanjuju, na krila stižu „ultralight” tkanine iz jedriličarstva na padobranu, a ukupna težina krila postala je glavni prodajni argument. To je razumljivo: lagano parawing krilo brže ulijeće, sklapa se manje i ostaje u zraku kad vjetar oslabi.

Ali jedno pitanje ostaje izvan rasprave. Što vrijedi to krilo nakon jedne sezone? Nakon dvije? Nakon stotinu sesija?

U SROKA-i smo odlučili da za FYNIX ne idemo ispod 30 g/m². To nije zadana postavka ni tehnološko zaostajanje. Riječ je o svjesnom kompromisu, utemeljenom na onome što smo vidjeli u kitesurfingu i wing foilu te na onome što svijet jedriličarstva na padobranu već godinama mjeri strogim protokolima, a što nautika još nije usvojila.

Evo zašto.

Što zapravo mijenja gramatura tkanine u letu?

Budimo iskreni: lagana tkanina ima stvarne prednosti i bilo bi besmisleno to poricati.

Za razliku od napuhanog winga, koji drži oblik zahvaljujući napuhanom napadnom rubu i središnjoj cijevi, parawing se u potpunosti oslanja na prividni vjetar da ostane u formi. Nema cijevi, nema letvi, nema konstrukcije. Oblik krila čine tkanina, podešavanje i pritisak vjetra.

U toj logici lakša tkanina donosi:

• bolje održavanje u zraku kad vjetar popušta;
• lakše ponovno polijetanje nakon pada;
• bolju reakciju na upravljanje;
• manju inerciju u manevrima.

Prednost je osobito vidljiva u slabom vjetru, gdje teško krilo ima veću tendenciju da se zatvori ili izgubi oblik.

Drugim riječima: na novom krilu, u mirovanju, u usporedbi za jedan dan, najtanja tkanina gotovo uvijek pobjeđuje.

Problem je u tome što nitko ne testira krila na stotoj sesiji. A upravo se tu sve odlučuje.

Kako jedriličarstvo na padobranu mjeri trošenje tkanine?

Jedriličarstvo na padobranu ima znatnu prednost pred nama. Budući da sigurnost pilota izravno ovisi o tome, struka već dugo primjenjuje protokole za mjerenje stanja tkanine, uz radionice za servis i brojčane kriterije.

Referentni instrument zove se porozimetar. Načelo je jednostavno: određeni volumen zraka propušta se kroz tkaninu i mjeri se vrijeme. Konkretno, mjeri se vrijeme potrebno da 0,25 litre zrakaprođe kroz otprilike 40 cm² tkanine pod tlakom od 10 milibara. Rezultat se izražava u sekundama i može se preračunati u litre po četvornom metru u minuti.

Pragovi koje koriste servisne radionice su rječiti. Nova tkanina traži nekoliko minuta. Ispod 30 sekundi jedro dobiva preporuku za oprez glede ponašanja u letu. Oko 10 sekundi, ovisno o radionici, smatra se neupotrebljivim: više nije sposobno za let.

Mjerenja se obavljaju na nekoliko mjesta, tipično na pet točaka, raspoređenih od središta prema krajevima, na gornjoj strani, na otprilike 20 do 30 % tetive od napadnog ruba. Tu tkanina najviše radi.

No za nas najvažnija nije brojka. Važan je mehanizam.

Tkanje i premaz: što se zapravo troši

Tkanina jedra nije samo tkanje. To je tkanje plus premaz. A premaz se razgrađuje na dva načina: mehanički, ponovljenim savijanjem, trenjem, pijeskom i naprezanjima u letu; kemijski, prvenstveno pod utjecajem UV zračenja i vlage.

I upravo je to srž stvari: premaz ne služi samo tome da tkaninu učini nepropusnom za zrak. Služi i tome da je ukruti, osobito u dijagonali, odnosno pod kutom u odnosu na niti osnove i potke. Upravo u tom smjeru radi mekano krilo.

Posljedica je izravna i dokumentirana: porozno jedro se deformira. Postaje sporije, njegov prevlak se približava, a u ekstremnim slučajevima može poprimiti pogoršana aerodinamička svojstva.

Tkanina ne pukne, nego gubi krutost. A kad izgubi krutost, mijenja se oblik krila, što ima izravne posljedice u plovidbi.

Zašto se wing ili kite krilo na kraju umori?

Nautika nema porozimetar, ali ima nešto drugo: dvadeset godina iskustva iz prakse.

U kitesurfingu je utrka za ultra tankom tkaninom već prošla. Zaključak riderâ i servisnih radionica bio je isti svugdje: pretanka platna se brzo razvlače. Tkanina klizi po dijagonali, profil se udubljuje i krilo se više ne ponaša kao prvog dana. Ne zato što je probijeno, nego zato što se pomaknulo.

U wing foilu je pojava još očitija, jer ju je svatko iskusio. Nakon jedne ili dvije sezone intenzivne upotrebe krilo postane mlohavo. Stražnji rub počne lepršati. Krilo se slabije vraća u smjeru vjetra, ili je smanjena njegova sposobnost polijetanja u slabom vjetru. Rider ima osjećaj da je krilo umorno, bez tehničke riječi za to. A kad ga na plaži rasklopi, tkanina izgleda neoštećeno. Nema pukotine, nema rupe, ništa vidljivo.

To je isti mehanizam kao onaj izmjeren u jedriličarstvu na padobranu, samo bez instrumenta za njegovo kvantificiranje. Na što treba paziti jest stražnji rub: ako je opušten i počne lepršati, tkanina je počela raditi, a krilo se deformirati.

Parawing je izložen istom fenomenu, još jače. Budući da nema napuhane konstrukcije, sve ovisi o čvrstoći tkanine. A okoliš mu je agresivniji nego u jedriličarstvu na padobranu: sol, pijesak, uranjanje, vlažno pakiranje u vreći, nasumično sušenje.

Što se događa kad se tkanina parawinga razvuče?

Krilo ne umire kad se pocijepa, nego kad se deformira. Treba biti precizan u tome što ta deformacija proizvodi, jer se to često krivo shvaća.

Kad se tkanina razvuče i profil se udubi, krilo ne postaje snažnije. Upravo suprotno. Profil se više ne drži ispravno, krilo se ne podiže pod pritiskom kako bi trebalo i proizvodi manje snage nego na početku. Također slabije reagira na pokrete šipke.

Praktična posljedica je vrlo konkretna: sada vam treba više vjetra za start. Donja granica jedrenja se pomiče. Uzmimo primjer, uz isto podešavanje: krilo koje vas je dizalo pri 12 čvorova sada traži 14 ili 15. Imate isto krilo u vreći, istu deklariranu površinu, ali ste izgubili najvrijednije sesije, one u slabom vjetru. Vaš prag polijetanja ovisi o cijelom sustavu (krilo, foil, daska, razina), kao što objašnjavamo u našem članku o minimalnom vjetru za parawing.

Upravo to riderи opisuju kad kažu da im je krilo umorno.

I tu leži pravi problem tržišta. Pri kupnji nemate načina to izmjeriti. Nema porozimetra, nema povijesti, nema protokola. Imate samo jedan podatak usporediv među markama, kad je objavljen: gramaturu tkanine i težinu krila.

Rezultat: cijelo tržište gura se prema ultra tankom kriteriju koji mjeri samo prvi dan korištenja.

15, 20, 30 ili 50 g/m²: koja tkanina za koju namjenu?

Gramatura sama po sebi nije ni dobra ni loša. Ona pomiče kompromis između performansi prvog dana i izdržljivosti kroz vrijeme. Ova tablica sažima taj kompromis.

Na drugom kraju ljestvice neke marke koriste platna od 50 g/m². Ona dobivaju na robusnosti, ali krilo se znatno pogoršava pri jednakoj površini i gubi na vrijednosti u slabom vjetru, gdje parawing čini razliku. Za FYNIX je 30 g/m² naša ravnoteža između ova dva ekstrema.

Sama gramatura ne govori sve. Pri jednakoj težini kvaliteta niti, gustoća tkanja i vrsta premaza čine veliku razliku: debeli spi ulazne razine, odabran zbog cijene, nema ništa zajedničko s dobro premazanim platnom od 30 g/m². Zato je pitanje premaza među kriterijima kupnje navedenima niže.

Zašto FYNIX koristi platno od 30 g/m²?

FYNIX koristi spi platno od 30 g/m², prirodno hidrofobno.

Recimo to jasno: ovaj izbor ima svoju cijenu. Pri jednakoj površini platno od 30 g/m² teže je od platna od 20 ili 15 g/m². Na usporednoj tehničkoj listi nećemo biti najlakši parawing na tržištu. To prihvaćamo i radije ćemo to objasniti nego prikriti.

Što ovaj izbor donosi zauzvrat:

• Više materijala u tkanju i premazu prije nego što tkanina počne stvarno raditi po dijagonali. Degradacija postoji, neizbježna je, ali je sporija.
• Bolje održavanje profila kroz vrijeme, dakle krilo koje duže zadržava sposobnost podizanja pod pritiskom i ranog startanja.
• Donja granica jedrenja koja se pomiče sporije kroz sezone. Drugim riječima, krilo koje koristite dvije sezone kasnije još uvijek izgleda kao ono koje ste kupili.
• Bolja otpornost na agresije morskog okoliša, pijeska i ponovljenih savijanja.

Pri 15 g/m² u biti ostaje samo nit i tanki sloj premaza: vrlo malo rezerve prije nego što tkanina izgubi krutost. Pri 30 g/m² ima materijala.

FYNIX je još mlad model i nemamo dvije sezone iskustva s točno ovim modelom. Ovaj izbor temelji se na onome što smo vidjeli kako stari u kitesurfingu i wing foilu te na mehanizmu izmjerenom u jedriličarstvu na padobranu.

Nije to automatska nadmoćnost, nego pozicioniranje: optimiziramo performanse kroz vijek trajanja krila, a ne performanse prvog dana.

Kako usporiti starenje vašeg parawinga?

Bez obzira na gramaturu, vijek trajanja uvelike ovisi o korištenju i skladištenju. Krilo spremljeno vlažno ili ostavljeno na suncu brže će se degradirati nego krilo koje se često koristi, ali je pravilno osušeno i pohranjeno. UV zračenje i zaostala vlaga glavni su neprijatelji premaza.

• Nemojte trljati krilo kad je puno pijeska: pijesak djeluje kao abraziv na premaz.
• Ako je krilo mokro, dobro ga osušite prije spremanja.
• Nikad ga ne savijajte na isti način i izbjegavajte izražene nabore: ponovljeni na istom mjestu stvaraju linije slabosti u tkanini.
• Nemojte ga ostavljati da lepeta na vjetru na plaži: svaki udarac uzalud opterećuje tkaninu.
• Nemojte ga ostavljati na jakom suncu: UV zračenje slabi tkaninu i njezin premaz.

Svi postupci, korak po korak (sušenje, savijanje, spremanje, provjere), detaljno su opisani u našem vodiču za održavanje parawinga.

Kako procijeniti parawing prije kupnje?

Nekoliko korisnih pitanja koja treba postaviti, bez obzira na marku koju razmatrate:

• Kolika je točna gramatura tkanine i koja se vrsta premaza koristi?
• Ima li proizvođač podatke ili iskustva o stanju svojih krila nakon jedne ili dvije sezone intenzivne upotrebe?
• Postoji li servis popravka i kontrole i što se točno pregledava?
• Što kažu riderі koji model koriste više od godinu dana, a ne samo testeri pri izlasku na tržište?

I što je najvažnije, zadržite dobar refleks: nemojte suditi o krilu po objavljenoj težini, nego po tome što će vrijediti na vašoj stotoj sesiji.

Tkanina je samo jedan od kriterija: veličina, foil, daska i vaš program jednako su važni.

FYNIX je prvi parawing s pravim dinamičkim choqué-bordé zahvaljujući PushBar System® (registrirani žig, patent u tijeku / patent pending (vidi karticu Glosar)). Otkrijte parawing FYNIX SROKA i njegovo platno od 30 g/m² ili pregledajte cijelu kolekciju parawing SROKA.

Česta pitanja o tkanini parawinga

Koju gramaturu tkanine odabrati za parawing?

Ne postoji apsolutno dobra gramatura. Vrlo tanko platno, od 15 do 20 g/m², bolje leti kad je krilo novo, osobito u slabom vjetru, i sklapa se manje. Platno od 30 g/m² malo je teže, ali duže zadržava profil. Neke marke idu do 50 g/m², uz znatno teže krilo. Odaberite prema svom programu i broju sezona u kojima planirate zadržati krilo.

Je li lagani parawing krhkiji?

Ne nužno u smislu pucanja. Ali vrlo tanko platno ima manju rezervu prije nego što se premaz istroši. Tkanina se tada brže razvlači po dijagonali, profil se deformira i krilo gubi snagu.

Kako znati je li tkanina mog parawinga umorna?

Pogledajte stražnji rub: ako je opušten i počne lepršati, tkanina je počela raditi. Na vodi krilo traži više vjetra za start, slabije se podiže pod pritiskom, slabije reagira na šipku i lošije ponovno polijeće nakon pada.

Zašto istrošeno krilo traži više vjetra?

Zato što se njegov profil udubi i više se ne drži. Krilo se slabije podiže pod pritiskom i proizvodi manje snage nego na početku. Donja granica jedrenja se pomiče, iako se površina krila nije promijenila.

Kolika je gramatura tkanine FYNIX-a?

FYNIX koristi spi platno od 30 g/m², prirodno hidrofobno. SROKA je odabrala ovu gramaturu kako bi dala prednost održavanju profila kroz vrijeme, a ne minimalnoj težini prvog dana.

Kako produžiti vijek trajanja tkanine parawinga?

Osušite ga prije spremanja, ne ostavljajte ga na suncu, nemojte ga trljati kad je pun pijeska, mijenjajte mjesta nabora i nemojte ga ostavljati da lepeta na vjetru na plaži.

Bruno Sroka, trostruki svjetski prvak, četverostruki europski prvak i trostruki francuski prvak u kitesurfingu. Prelazak rta Horn kitesurfingom (2008), rekord Lamanša (2012), veza Francuska-Irska od 444 km (240 nautičkih milja) za 16 h 40 min (2013). Bivši profesor tjelesnog odgoja, osnivač SROKA Company, bretonske marke za foil, wing foil, SUP i parawing. Autor PushBar System® s Gaëlom Contalom, ambasadorom SROKA-e i začetnikom ideje choqué-bordé.